Racionalni brojevi

Matematika, 7. razred: pojam racionalnog broja, uspoređivanje, koordinatni sustav

1. Što moraš znati: ishodi učenja

Prema kurikulumu nastavnog predmeta Matematika (domena Brojevi) za 7. razred, sažeto i vlastitim riječima. Točan tekst ishoda provjeri na stranicama MZO-a.

2. Pojam racionalnog broja

Definicija: Racionalni broj je svaki broj koji se može zapisati kao razlomak ab, gdje je a cijeli broj, a b prirodni broj (b ≠ 0). Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q.

Vrijedi: N ⊂ Z ⊂ Q. Svaki prirodni i svaki cijeli broj je i racionalan. Cijeli broj pišemo kao razlomak s nazivnikom 1, npr. 5 = 5/1, −7 = −7/1.

Primjeri

BrojKao razlomakVrsta zapisa
−3−3/1cijeli broj
0,753/4konačni decimalni broj
1 2/57/5mješoviti broj
0,333… = 0,(3)1/3periodični decimalni broj
−0,35−7/20negativni decimalni broj
25%1/4postotak

3. Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog zapisa u drugi

Razlomak → decimalni broj

Brojnik podijelimo nazivnikom (razlomačka crta znači dijeljenje).

17/5 = 17 : 5 = 3,4   |   3/4 = 3 : 4 = 0,75   |   −23/4 = −5,75

24/8 = 3 (nema ostatka, dobili smo prirodni broj)

Decimalni broj → razlomak

  1. Decimalni broj prepišemo u brojnik bez decimalne točke (početne nule ne prepisujemo).
  2. U nazivnik napišemo 1 i onoliko nula koliko ima decimala.
  3. Razlomak skratimo ako je moguće.

4,51 = 451/100   |   0,309 = 309/1000   |   0,0207 = 207/10000

−0,6 = −6/10 = −3/5   |   −3,97 = −397/100

Mješoviti broj ↔ razlomak ↔ decimalni broj

Decimalni broj kojemu je cijeli dio 0 (npr. 0,27) ne možemo pretvoriti u mješoviti broj, nego samo u razlomak: 27/100. Kod negativnih brojeva postupamo isto, samo prepišemo minus.

Konačni i periodični decimalni zapis

2/3 = 0,666… = 0,(6)   |   17/3 = 5,666… = 5,(6)

4/33 = 0,121212… = 0,(12)   |   5/7 = 0,(714285)

Sve druge brojeve (prirodne, cijele, decimalne, mješovite) uvijek možemo zapisati kao razlomak. Obrnuto ne ide uvijek: razlomak ne možemo uvijek pretvoriti u konačan decimalni broj.

4. Postotci: pretvaranje i uspoređivanje

Postotak je razlomak s nazivnikom 100: 1% = 1/100 = 0,01.

PretvorbaPostupakPrimjer
decimalni broj → postotakpomnoži sa 1000,7 = 70%; 4,23 = 423%
postotak → decimalni brojpodijeli sa 10035% = 0,35; 150% = 1,5; 0,5% = 0,005
razlomak → postotakprvo u decimalni broj, zatim · 100 (ili proširi na nazivnik 100)3/5 = 0,6 = 60%; 7/20 = 35/100 = 35%
postotak → razlomaknapiši /100 i skrati15% = 15/100 = 3/20

Promil (‰) je tisućinka: 1‰ = 1/1000 = 0,001. Primjerice, 5‰ = 0,005 = 0,5%.

Uspoređivanje s postotcima

Brojeve prvo zapišemo u istom obliku (najlakše kao postotke ili decimalne brojeve), a zatim usporedimo.

Primjer 1: Usporedi 3/5 i 55%. Vrijedi 3/5 = 60%, a 60% > 55%, pa je 3/5 > 55%.

Primjer 2: Usporedi 0,08 i 8%. Vrijedi 8% = 0,08, pa je 0,08 = 8%.

Primjer 3: Poredaj od najmanjeg: 1/2, 35%, 0,4.

1/2 = 50%, 35%, 0,4 = 40%. Poredak: 35% < 0,4 < 1/2.

Primjer 4: Usporedi −25% i −0,2. Vrijedi −25% = −0,25. Od dva negativna broja veći je onaj bliži nuli, pa je −0,25 < −0,2.

5. Suprotni broj i apsolutna vrijednost

Primjeri

6. Uspoređivanje racionalnih brojeva

  1. Svaki pozitivan broj je veći od nule, a svaki negativan broj je manji od nule.
  2. Svaki pozitivan broj je veći od svakog negativnog broja.
  3. Od dva negativna broja veći je onaj koji ima manju apsolutnu vrijednost (bliži je nuli).
  4. Razlomke s istim nazivnikom uspoređujemo po brojnicima. Ako su nazivnici različiti, prvo ih svedemo na zajednički nazivnik.
  5. Razlomak, decimalni broj i postotak uspoređujemo tako da ih zapišemo u istom obliku.

Primjeri

Primjer 1: Usporedi −2/3 i −3/4.

Zajednički nazivnik je 12: −2/3 = −8/12, −3/4 = −9/12.

Budući da je −8 > −9, vrijedi −2/3 > −3/4.

Primjer 2: Usporedi 3/4 i 0,7.

3/4 = 0,75, a 0,75 > 0,7, pa je 3/4 > 0,7.

Primjer 3: Poredaj od najvećeg: −3/4, 1/2, −2/5, 5/6.

Pozitivni su 5/6 i 1/2 (5/6 = 10/12 > 6/12 = 1/2). Negativni su −2/5 = −8/20 i −3/4 = −15/20, pa je −2/5 > −3/4.

5/6 > 1/2 > −2/5 > −3/4

Skup Q je gust: između svaka dva različita racionalna broja nalazi se beskonačno mnogo racionalnih brojeva. Jedan od njih je aritmetička sredina tih dvaju brojeva. Zato racionalni broj nema "sljedbenika" kao prirodni broj.

7. Brojevni pravac

Na brojevnom pravcu odaberemo ishodište 0, jediničnu dužinu i smjer. Pozitivni brojevi su desno od nule, a negativni lijevo. Od dva broja veći je onaj desno. Apsolutna vrijednost broja je njegova udaljenost od nule.

Primjer: označi −1/2, 3/4 i 5/4

  1. Jediničnu dužinu podijeli na 4 jednaka dijela (nazivnici su 2 i 4).
  2. 3/4 je treća crtica desno od 0.
  3. 5/4 je jedna crtica desno od 1.
  4. −1/2 = −2/4 je druga crtica lijevo od 0.
−1−1/2 01/2 3/41 5/4 ABC

Slika prikazuje A(−1/2), B(3/4) i C(5/4). Jedinična dužina (od 0 do 1) ima 4 crtice, pa je razmak između dviju susjednih crtica 1/4.

Savjet: decimalni brojevi i postotci na pravcu

Prije označavanja zapiši broj u obliku koji odgovara podjeli jedinice: 0,25 = 1/4, 50% = 1/2, −0,75 = −3/4.

8. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Dva okomita brojevna pravca sijeku se u ishodištu O(0, 0). Vodoravni je x-os (apscisa), a okomiti y-os (ordinata). Svaka točka ima uređeni par koordinata T(x, y). Prvo se uvijek čita x, zatim y. Koordinate mogu biti i racionalni brojevi, ne samo cijeli.

KvadrantPredznaci (x, y)
I.(+, +)
II.(−, +)
III.(−, −)
IV.(+, −)

Točka na x-osi ima y = 0, a točka na y-osi ima x = 0. Točke na osima ne pripadaju nijednom kvadrantu.

Primjer: A(2, 3), B(−3, −1), C(0, 4), D(3,5; 0), E(−1/2, 3/2)

x y AB CD E

Jedan kvadratić na mreži je jedna jedinica. A(2, 3): dvije jedinice desno, tri gore (I. kvadrant). B(−3, −1) je u III. kvadrantu. C(0, 4) leži na y-osi, a D(3,5; 0) na x-osi. E(−1/2, 3/2) = (−0,5; 1,5) je u II. kvadrantu.

9. Kvizovi za provjeru znanja

Odaberi kviz (ukupno 5). Točan odgovor odmah se označi zeleno, a netočan crveno.