Glagoli i glagolski oblici

Na ovoj stranici nalazi se sve što trebaš znati za prepoznavanje, tvorbu i pravilnu uporabu glagolskih oblika u hrvatskome standardnom jeziku. Kad naučiš gradivo, provjeri znanje u kvizovima (izbornik gore).

Sadržaj

  1. Što su glagoli?
  2. Podjela glagola
  3. Podjela glagolskih oblika
  4. Pomoćni glagoli biti i htjeti
  5. Nelični glagolski oblici
  6. Glagolska vremena
  7. Glagolski načini
  8. Vremenska crta – grafički prikaz
  9. Velika tablica za pamćenje
  10. Česte pogreške i pravopis
  11. Trikovi za pamćenje

1. Što su glagoli?

Glagoli su promjenjive riječi koje izriču radnju, stanje ili zbivanje.

Promjena glagola po licima, brojevima, vremenima i načinima zove se sprezanje ili konjugacija.

Obilježja (gramatičke kategorije) glagola

⚠️ Glagolima ne određujemo padež. Padež imaju imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.

2. Podjela glagola

a) Po značenju

VrstaObjašnjenjePrimjeri
Glagoli radnjenetko nešto aktivno radigovoriti, kupovati, učiti, hvatati
Glagoli stanjanetko ili nešto se nalazi u nekom stanjušutjeti, stajati, ležati, spavati
Glagoli zbivanjanešto se događa samo od sebe, promjena u prirodi ili bićucvasti, nicati, trunuti, rasti

b) Po vidu

VidObjašnjenjePrimjeri
Svršeniradnja je završena ili ograničena u trenutkunapisati, kupiti, skočiti, sjesti
Nesvršeniradnja traje, ponavlja se, nije završenapisati, kupovati, skakati, sjediti

Vidski parnjaci su parovi glagola istoga značenja, a različitoga vida: kupiti – kupovati, otvoriti – otvarati, dići – dizati, pobjeći – bježati.

💡 Test: ako možeš reći „Ja sada ...” i rečenica ima smisla, glagol je vjerojatno nesvršen (Ja sada pišem.). „Ja sada napišem” ne zvuči prirodno, dakle napisati je svršen.

c) Po predmetu radnje

VrstaObjašnjenjePrimjeri
Prijelazniradnja prelazi na predmet (imenicu u akuzativu – koga? što?)čitati knjigu, kupiti kruh, ostaviti torbu
Neprijelazniradnja ne prelazi na predmet u akuzativusjediti, letjeti, spavati, zijevati
Povratniuz glagol stoji povratna zamjenica sečešljati se, umivati se, moliti se

3. Podjela glagolskih oblika

JEDNOSTAVNI (prosti) oblici

sastoje se od jedne riječi

  • infinitiv
  • prezent
  • aorist
  • imperfekt
  • imperativ
  • glagolski prilog sadašnji
  • glagolski prilog prošli
  • glagolski pridjev radni
  • glagolski pridjev trpni

SLOŽENI oblici

sastoje se od pomoćnoga glagola + drugoga oblika

  • perfekt
  • pluskvamperfekt
  • futur prvi
  • futur drugi
  • kondicional prvi
  • kondicional drugi

LIČNI oblici

imaju lice i broj

sva glagolska vremena, imperativ i kondicional

NELIČNI oblici

nemaju lice

infinitiv, glagolski prilozi (sadašnji i prošli), glagolski pridjevi (radni i trpni)

Glagolska vremena prema vremenu radnje

Jednostavna vremena: prezent, aorist, imperfekt. Složena vremena: perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi.

4. Pomoćni glagoli biti i htjeti

Pomoćnim glagolima tvorimo složene glagolske oblike. Moraš ih znati napamet!

Glagol BITI

LiceNaglašeni prezentNenaglašeni prezentNiječni prezentSvršeni prezentAoristImperfekt
1. jd.jesamsamnisambudembihbijah / bjeh
2. jd.jesisinisibudešbibijaše / bješe
3. jd.jest / jejenijebudebibijaše / bješe
1. mn.jesmosmonismobudemobismobijasmo / bjesmo
2. mn.jestestenistebudetebistebijaste / bjeste
3. mn.jesusunisubudubibijahu / bjehu

Glagol HTJETI

LiceNaglašeni prezentNenaglašeni prezentNiječni prezentAorist
1. jd.hoćućunećuhtjedoh
2. jd.hoćešćešnećešhtjede
3. jd.hoćećenećehtjede
1. mn.hoćemoćemonećemohtjedosmo
2. mn.hoćetećetenećetehtjedoste
3. mn.hoćećenećehtjedoše

⚠️ Neću, nećeš, nisam, nije pišemo zajedno. Niječnica ne uz ostale glagole piše se odvojeno: ne znam, ne volim.

5. Nelični glagolski oblici

Infinitiv

Infinitiv je osnovni, neodređeni glagolski oblik. Završava nastavcima -ti ili -ći. Njime imenujemo glagol, a ne izriče ni lice, ni broj, ni vrijeme.

Tvorba: infinitivna osnova + -ti / -ći → čeka-ti, pruži-ti, re-ći, mo-ći

Kada ga koristimo?

  • kao natuknicu u rječniku: pjevati, ići
  • uz modalne glagole: Želim učiti. Moram otići.
  • za tvorbu futura prvog: čitat ću
  • u zabranama i uputama: Ne pušiti! Nemoj vikati!

Glagolski pridjev radni

Glagolski pridjev radni tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o (-ao), -la, -lo. Ima rod i broj.

Primjeri: pisa-o, pisa-la, pisa-lo; pisa-li, pisa-le, pisa-la; rekao, rekla; volio, voljela; smio, smjela; htio, htjela

Kada ga koristimo? Za tvorbu složenih oblika: perfekta (pisao sam), pluskvamperfekta (bio sam pisao), futura drugog (budem pisao) i kondicionala (pisao bih).

Glagolski pridjev trpni

Glagolski pridjev trpni kazuje da je na nekome ili nečemu izvršena radnja. Tvori se nastavcima -n, -en, -jen, -t. Tvore ga uglavnom prijelazni glagoli.

Primjeri: napisan, pročitan, donesen, nošen, osušen, ocijenjen, ubijen / ubit, zauzet

Kada ga koristimo? Za trpno stanje (pasiv) i kao pridjev uz imenicu: Zadaća je napisana. Pročitana knjiga stoji na polici.

⚠️ Pazi na glasovne promjene: nositi → nošen, voziti → vožen (ne vozen), uvesti → uveden.

Glagolski prilog sadašnji

Glagolski prilog sadašnji izriče radnju koja se događa istodobno s drugom radnjom. Tvori se od nesvršenih glagola: 3. lice množine prezenta + -ći.

Tvorba: pjevaju → pjevajući, nose → noseći, pišu → pišući, trče → trčeći

Primjer: Pjevajući, pospremala je sobu. (pjevala je dok je pospremala)

⚠️ Glagolski prilog sadašnji je nepromjenjiv. Kad je pridjev (leteći tanjur), zove se glagolski pridjev.

Glagolski prilog prošli

Glagolski prilog prošli izriče radnju koja se dogodila prije druge radnje. Tvori se od svršenih glagola: infinitivna osnova + -vši (rjeđe -v, -avši).

Tvorba: napisa-ti → napisavši, ući → ušavši, reći → rekavši, doći → došavši

Primjer: Napisavši zadaću, izišao je van. (prvo je napisao zadaću, a onda je izišao)

Glagolska imenica

Glagolska imenica je imenica koja se tvori od glagola, najčešće od glagolskoga pridjeva trpnog + -je. Imenuje radnju.

Primjeri: pisati → pisanje, čitati → čitanje, učiti → učenje, pjevati → pjevanje

6. Glagolska vremena

Prezent (sadašnje vrijeme) – jednostavno

Prezent izriče radnju koja se događa u trenutku govorenja.

Tvorba: prezentska osnova + nastavci: -m, -š, -, -mo, -te, -u / -e / -ju

čitatipisatipeći
jačitampišempečem
tičitašpišešpečeš
on/ona/onočitapišepeče
mičitamopišemopečemo
vičitatepišetepečete
oni/one/onačitajupišupeku

Kada i zašto?

  • radnja koja se događa sada: Upravo čitam knjigu.
  • radnja koja se ponavlja ili je uobičajena: Svaki dan idem u školu.
  • opće istine: Zemlja se okreće oko Sunca.
  • pripovjedni prezent, za oživljavanje prošlih događaja: Jučer idem ulicom i odjednom vidim...
  • buduća radnja uz priložnu oznaku: Sutra putujem u Split.

Perfekt (prošlo vrijeme) – složeno

Perfekt je najčešće prošlo vrijeme. Izriče radnju koja se dogodila prije trenutka govorenja.

Tvorba: nenaglašeni prezent glagola biti + glagolski pridjev radni

sam / si / je / smo / ste / su + čitao, čitala, čitalo, čitali...

jedninamnožina
1.čitao/čitala samčitali/čitale smo
2.čitao/čitala sičitali/čitale ste
3.čitao/čitala/čitalo ječitali/čitale/čitala su

Primjeri: Jučer sam gledao film. Jesi li napisala zadaću? Nisu došli na vrijeme.

💡 Upitni oblik: Jesi li čitao? ili Čitaš li...? Niječni oblik: Nisam čitao.

Aorist (prošlo svršeno vrijeme) – jednostavno

Aorist izriče radnju koja se dogodila i završila u prošlosti, najčešće neposredno prije govorenja. Tvori se uglavnom od svršenih glagola.

Tvorba: infinitivna osnova + nastavci: -h (-oh), -Ø (-e), -Ø (-e), -smo (-osmo), -ste (-oste), -še (-oše)

napisatireći
janapisahrekoh
tinapisareče
on/ona/ononapisareče
minapisasmorekosmo
vinapisasterekoste
oni/one/onanapisašerekoše

Kada i zašto? U pripovijedanju, za niz brzih, završenih radnji, osobito u književnim tekstovima: Ustade, otvori vrata i izađe. Zaboravih ključeve!

Imperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme) – jednostavno

Imperfekt izriče radnju koja je trajala ili se ponavljala u prošlosti. Tvori se od nesvršenih glagola.

Tvorba: infinitivna osnova + nastavci: -ah / -jah / -ijah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu

pjevatinositipeći
japjevahnošahpecijah
tipjevašenošašepecijaše
on/ona/onopjevašenošašepecijaše
mipjevasmonošasmopecijasmo
vipjevastenošastepecijaste
oni/one/onapjevahunošahupecijahu

Kada i zašto? Za opisivanje trajne prošle radnje ili stanja, najčešće u književnosti: Djeca se igrahu u dvorištu, a baka pletijaše čarape.

⚠️ 2. i 3. lice jednine imaju isti oblik (pjevaše). Lice određujemo iz konteksta rečenice.

Pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) – složeno

Pluskvamperfekt izriče prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge prošle radnje.

Tvorba: perfekt ili imperfekt glagola biti + glagolski pridjev radni

bio sam / bijah + napisao

jedninamnožina
1.bio sam napisao / bijah napisaobili smo napisali / bijasmo napisali
2.bio si napisao / bijaše napisaobili ste napisali / bijaste napisali
3.bio je napisao / bijaše napisaobili su napisali / bijahu napisali

Primjer: Kad smo stigli na kolodvor, vlak je bio otišao. (Vlak je otišao prije našeg dolaska.)

Futur prvi (buduće vrijeme) – složeno

Futur prvi izriče radnju koja će se dogoditi nakon trenutka govorenja.

Tvorba: infinitiv + nenaglašeni prezent glagola htjeti (ili obrnutim redom)

ću / ćeš / će / ćemo / ćete / će + infinitiv

pisatiići
japisat ću / ja ću pisatiići ću
tipisat ćešići ćeš
on/ona/onopisat ćeići će
mipisat ćemoići ćemo
vipisat ćeteići ćete
oni/one/onapisat ćeići će

Primjeri: Sutra ću učiti. Putovat ćemo na more. Nećeš zakasniti.

⚠️ PRAVOPIS: kad infinitiv na -ti dolazi ispred pomoćnog glagola, gubi završno -i i piše se odvojeno: pisat ću (ne pisaću, ne pisati ću). Infinitivi na -ći ne gube -i: reći ću, doći ću, moći ćemo.

Futur drugi (predbuduće vrijeme) – složeno

Futur drugi izriče buduću radnju koja će se dogoditi prije neke druge buduće radnje. Dolazi samo u zavisnim rečenicama (iza veznika ako, kad, dok, čim, budem li).

Tvorba: svršeni prezent glagola biti + glagolski pridjev radni

budem / budeš / bude / budemo / budete / budu + došao

Primjeri:

  • Ako budeš učio, dobit ćeš dobru ocjenu.
  • Kad budem završila školu, upisat ću fakultet.
  • Budeš li došao u grad, javi nam se.

💡 Futur drugi gotovo uvijek ide u paru s futurom prvim ili imperativom: Kad budeš stigao (futur II), nazvat ćeš me (futur I).

7. Glagolski načini

Imperativ (zapovjedni način)

Imperativ izriče zapovijed, molbu, poticaj ili zabranu.

Tvorba: prezentska osnova + -j / -i (2. l. jd.), -jmo / -imo (1. l. mn.), -jte / -ite (2. l. mn.). Za 3. lice: neka + prezent.

čitatipisatireći
2. jd.čitajpišireci
3. jd.neka čitaneka pišeneka kaže
1. mn.čitajmopišimorecimo
2. mn.čitajtepišiterecite
3. mn.neka čitajuneka pišuneka kažu

Primjeri: Dođi! Pogledaj! Učimo zajedno! Neka uđu. Nemoj vikati!

⚠️ Pravilno: reci, peci, recite (ne reći, rečite). Zabrana: ne + imperativ ili nemoj + infinitiv.

Kondicional prvi (pogodbeni način sadašnji)

Kondicional prvi izriče radnju koja bi se mogla dogoditi uz neki uvjet, želju ili pristojnu molbu.

Tvorba: aorist glagola biti + glagolski pridjev radni

bih / bi / bi / bismo / biste / bi + čitao, čitala...

jedninamnožina
1.čitao/čitala bihčitali/čitale bismo
2.čitao/čitala bičitali/čitale biste
3.čitao/čitala bičitali/čitale bi

Primjeri: Išao bih u kino da imam vremena. Biste li mi pomogli? Mi bismo htjeli sladoled.

Kondicional drugi (pogodbeni način prošli)

Kondicional drugi izriče radnju koja se mogla dogoditi u prošlosti, ali se nije dogodila.

Tvorba: kondicional prvi glagola biti + glagolski pridjev radni

bio bih / bila bih + došao, došla

Primjeri: Da si me pozvao, bio bih došao. Da smo učili, bili bismo položili ispit.

💡 U razgovornom jeziku danas se češće koristi kondicional prvi i u prošlom značenju: Da si me pozvao, došao bih.

8. Vremenska crta – grafički prikaz

Zamisli vremensku crtu. Trenutak govorenja je SADA.

PRETPROŠLOST pluskvamperfekt bio sam napisao
PROŠLOST perfekt · aorist · imperfekt pisao sam · napisah · pisah
SADA prezent pišem
PREDBUDUĆNOST futur drugi (kad) budem napisao
BUDUĆNOST futur prvi pisat ću

💡 Pluskvamperfekt je „prošlost prije prošlosti”, a futur drugi „budućnost prije budućnosti”.

9. Velika tablica za pamćenje – FORMULE

OblikVrstaFormula tvorbePrimjer (1. l. jd.)
Prezentjednostavniosnova + -m, -š, -, -mo, -te, -u/-e/-jupišem
Aoristjednostavniinf. osnova (svršeni gl.) + -h, -, -, -smo, -ste, -šenapisah
Imperfektjednostavniinf. osnova (nesvršeni gl.) + -ah/-jah/-ijah, -aše...pisah
Perfektsloženiprezent biti (sam) + gl. pridjev radnipisao sam
Pluskvamperfektsloženiperfekt ili imperfekt biti + gl. pridjev radnibio sam pisao / bijah pisao
Futur prvisloženiinfinitiv + prezent htjeti (ću)pisat ću
Futur drugisloženisvršeni prezent biti (budem) + gl. pridjev radnibudem pisao
Imperativjednostavniosnova + -j/-i, -jmo/-imo, -jte/-ite; neka + prezentpiši (2. l. jd.)
Kondicional prvisloženiaorist biti (bih) + gl. pridjev radnipisao bih
Kondicional drugisloženikondicional I. biti (bio bih) + gl. pridjev radnibio bih pisao
Gl. prilog sadašnjinelični3. l. mn. prezenta + -ći (nesvršeni gl.)pišući
Gl. prilog prošlineličniinf. osnova + -vši / -v (svršeni gl.)napisavši
Gl. pridjev radnineličniinf. osnova + -o, -la, -lopisao, pisala
Gl. pridjev trpnineličniosnova + -n, -en, -jen, -tnapisan

10. Česte pogreške i pravopis

✖ Netočno✔ TočnoPravilo
pisaću, pisati ćupisat ćuinfinitiv na -ti ispred ću gubi -i, piše se odvojeno
doć ćudoći ćuinfinitiv na -ći ne gubi -i
mi bi išli, vi bi reklimi bismo išli, vi biste reklikondicional: bih, bi, bi, bismo, biste, bi
ja bi htioja bih htio1. l. jd. kondicionala je bih
nebi, neznamne bi, ne znamniječnica ne piše se odvojeno od glagola
ne ću, ni samneću, nisamiznimke: neću, nisam, nemoj, nemam pišu se zajedno
reći mu!, rečitereci mu!, reciteimperativ glagola reći
ako ću doći, javit ćuako budem došao, javit ćuu zavisnoj rečenici buduću radnju izričemo futurom drugim
vozen, nosenvožen, nošenjotacija u glagolskom pridjevu trpnom
htio sam da idemhtio sam ićiuz modalne glagole u standardu je bolje rabiti infinitiv

11. Trikovi za pamćenje

🔑 Kako razlikovati aorist i imperfekt?

Aorist = Akcija gotova (svršeni glagol: napisah, rekoh).
Imperfekt = Ide, traje (nesvršeni glagol: pisah, govorah).
Imperfekt u 3. l. mn. završava na -hu (pjevahu), aorist na -še (zapjevaše).

🔑 Koji pomoćni glagol ide uz koje vrijeme?

ĆU (htjeti) → samo futur prvi.
SAM → perfekt.
BIO SAM / BIJAH → pluskvamperfekt.
BUDEM → futur drugi.
BIH → kondicional prvi.
BIO BIH → kondicional drugi.

🔑 Kako prepoznati futur drugi?

Traži riječ BUDEM / BUDEŠ / BUDE... + -o, -la i veznik ako, kad, čim, dok. „Kad budem velik...”

🔑 Glagolski prilozi – „dok” ili „nakon”?

-ći = DOK (istodobno): pjevajući = dok pjeva.
-vši = NAKON (prije druge radnje): otpjevavši = nakon što je otpjevao.

🔑 Kondicional – brojalica

„Ja bih, ti bi, on bi – mi bismo, vi biste, oni bi.”
Ponavljaj kao pjesmicu! S u množini dolazi kao i u smo, ste.

🔑 Jednostavna ili složena vremena?

Jednostavna vremena su P-A-I: Prezent, Aorist, Imperfekt (jedna riječ).
Sva ostala vremena su složena (dvije ili tri riječi).

Naučio/naučila si gradivo? Provjeri znanje!

Započni Kviz 1 – Teorija ➜